Srpski
Magyar
 

Dobrodošli u Suboticu …

Grad bogate istorije, tradicije, kulturne baštine i specificne arhitekture nastao davne 1391. godine, kada su mu istoricari zabeležili prvo ime - Zabadka. Grad koji je sa oko sto hiljada stanovnika, koliko ih ima i danas, pocetkom XX veka bio veci od Beograda. Grad poznat po brojnim gradevinama u stilu secesije, od kojih je najpoznatija i najveca, Gradska kuca, 2.008. godine proglašena arhitektonskim cudom Srbije. Grad u kojem žive predstavnici više od 20 razlicitih nacionalnosti od kojih su najbrojniji Madari, Srbi, Hrvati i Bunjevci.

Grad koji se ne može zamisliti bez jezera Palic, banje i luksuznog odmarališta evropskog šarma sa kvalitetnim hotelima, velelepnim vilama, prekrasnim zoološkim vrtom i zanimljivim i živopisnim restoranima.

V. MEÐUNARODNI I REGIONALNI SAJAM PRIVREDE
Subotica 2011
24 - 27. avgust

Grad Subotica

RPK

Suboticke Pijace

 

o Subotici


Grad u srcu plodne Panonske ravnice, bogate istorije sa živopisnim jezerom Palić
Subotica je najseverniji grad Srbije, drugi po veliči na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine. Nalazi se na 10 kilometara od Srpsko - Mađarske granice, na geografskoj širini 46° 5' 5'' i geografskoj dužini 19° 39' 47''. Severno od grada, na peščanom tlu, nalaze se plodni voćnjaci i vinogradi, a na jugu je zemlja crnica na čijim se oranicama gaje različite poljoprivredne kulture.

Grad je lociran u srcu Panonske nizije, ima dugu i bogatu tradciju i kulturnu baštinu.
Grad Subotica obuhvata grad i 18 prigradskih naselja.  Prostire se na 1.008 kvadratnih kilometara. Zbog svog geografskog položaja i vrednih žitelja, Subotica je administrativni, industrijski, tržni, prometni, turistički i kulturni centar Severno-bačke regije.


 

ISTORIJA

U pisanim dokumentima Subotica se prvi put pominje 7. maja 1391. godine, mada je nesumnjivo nastala mnogo ranije, jer je dokazano da je regija bila naseljena pre čak 3.000 godina.

Zbog velikih migracija stanovništava u ovoj pograničnoj regiji naselili su se Mađari, Hrvati i Bunjevci, Srbi, Nemci, Jevreji, Slovaci i drugi narodi. Paralelno sa čestim promenama vlasti kroz istoriju grad je menjao i ime. Prvo zabeleženo ime je Zabadka. Od 1391. godine Subotica je ime menjala više od dvesta puta, a među nekoliko značajnijih su Szent Maria, Maria Theresiopolis, Maria Theresienstadt, Szabadka i Subotica.

Za manje od dve decenije, krajem XIX i početkom XX veka, Subotica je doživela gotovo neverovatan urbani i industrijski razvoj. Brojne arhitekte su u ovom periodu dale novi izgled gradu, ostavljajući specifični otisak secesije na njegovom licu. Od tog perioda subotičke i palićke zgrade se ukrašavaju obeležjima znanja i baštine, ornamentima, kovanim gvožđem, bojama i keramikom.

PALIĆ

Jezero Palć i naselje pored njega, udaljeni oko šest kilometara od centra, su najlepši deo Grada Subotica. Površina jezera je oko 6 kvadratnih kilometara. Palić je “čista soba” Subotičana i njihovih gostiju. Jezero je od glavnog puta odvojeno stogodišnjim parkom, te predstavlja jedno od najdragocenijh prirodnih blaga grada.

Palić je banja, luksuzno odmaralište evropskog šarma sa kvalitetnim hotelima, velelepnim vilama, prekrasnim zoološkim vrtom i zanimljivim i živopisnim restoranima. Mesto izvanredne atmosfere, riznica prirodnog bogatstva.
Zajedno sa Suboticom, Palić je takođe jedna od evropskih lokacija ukrašenih sa Art Noveau, umetničkim stilom, koji je ne samo inspiracija, nego i veza sa velikim brojem zemalja, gradova i umetnika.

SUBOTICA DANAS

Subotica je danas moderan grad sa oko 150.000 stanovnika, dobro povezan autoputevima i železnicom sa svim zemljama Evrope, a preko aerodroma u Beogradu i Budimpešti i sa svim zemljama Sveta.

Grad Subotica je  multietnička sredina sa populacijom koju čine predstavnici više od 20 različitih nacionalnosti od kojih su najbrojniji Mađari, Srbi, Hrvati i Bunjevci.
Istovremeno, Subotica je grad u kojem već vekovima u skladnoj zajednici žive ljudi više različitih religija - Katolici, Pravoslavci, Protestanti i drugi.

Info        O sajmu        O Subotici        Program sajma        Katalog izlagača        Prijave        Kako stići do sajma        Prijatelji        Kontakt